Ris u Hrvatskoj

Reintrodukcija risa u Dinaride

Početkom sedamdesetih godina 20. stoljeća zaživjela je ideja da se na području Kočevja u Sloveniji ponovno naseli ris kao lovna vrsta.

Pročitajte više »

Razlozi ugroženosti i smrtnosti risa u Hrvatskoj

Uz krivolov, fragmentaciju staništa i nedostatak plijena, kao jedan od najvažnijih uzroka pada brojnosti smatra se gubitak genske raznolikosti, nastao kao posljedica parenja u srodstvu.

Pročitajte više »

Trofeji risa

Krivolov risa

Prvih dvadeset godina nakon reintrodukcije udio krivolova u ukupnoj zabilježenoj smrtnosti bio tek 8%, dok posljednjih deset godina taj postotak raste na preko 80% zabilježene smrtnosti.

Pročitajte više »

Parenje u srodstvu

Parenje u srodstvu definira se kao parenje jedinki koje imaju zajedničke pretke, pojava koja se vrlo rijetko javlja kod divljih životinja zdravih populacija, velike brojnosti. No kod malih i izoliranih populacija divljih životinja sve jedinke s vremenom počinju dijeliti pretke i parenje u srodstvu postaje neizbježno, čak i među braćom i sestrama ili roditeljima i potomcima.

Pročitajte više »

Brojnost i trend populacije risa u Hrvatskoj

Smatra se da je posljednji ris u Hrvatskoj ulovljen u stupicu u šumama oko Čabra, Gorski kotar, 1903. godine. Ispuštanjem šest risova, iz karantene u Kočevskom 2. ožujka 1973. godine, ova je velika zvijer spontanim premještanjem nakon gotovo jednog stoljeća ponovno živjela u Hrvatskoj.

Pročitajte više »

Rasprostranjenost risa u Hrvatskoj

Rasprostranjenost risa u Hrvatskoj

Obitavanje risa od Pleistocena na prostoru današnje Hrvatske potvrđuje fosilni ostatak gornjeg očnjaka odraslog risa, pronađen u Velikoj pećini, špilji na Ravnoj gori. Stratigrafski položaj zuba upućuje na starost od oko 10 000 godina, dakle kraj posljednjeg ledenog doba.

Pročitajte više »

Prikazano 6 od 6