Ostali domaći propisi

Osim Zakona o zaštiti prirode, postoji niz propisa koji posredno ili neposredno utječu na problematiku zaštite vuka u Hrvatskoj. To su:
• Zakon o lovstvu (N.N. br. 140/05)
• Zakon o zaštiti životinja (N.N. br. 135/06)
• Zakon o veterinarstvu (N.N. br. 41/07)
• Zakon o stočarstvu (N.N. br. 70/97, 36/98, 151/03 i 132/06),
• Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu (N.N. br. 87/2002, 117/2003, 82/2004, 12/2005 - ispravak i 85/2006, 141/2006, 134/2007 i 85/08)

Zakon o lovstvu uređuje uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova.
Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje određenom divljači i lovištem za određeno razdoblje u skladu s mogućnosti staništa, brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja te prisutnosti zaštićenih vrsta. Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o prisutnosti zaštićene faune i ne narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama.

Pravilnikom o lovostaji (N.N. br.155/05 i 82/06) propisuje se vrijeme zabranjenog lova - lovostaja, prema vrstama divljači ovisno o njezinim biološkim svojstvima i ekološkim uvjetima u kojima obitava.

Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja središnje lovne evidencije (N.N. br. 67/06) uređuje se sadržaj, oblik i način vođenja središnje lovne evidencije, način prikupljanja, sistematiziranja i čuvanja podataka, pristup informacijama i obrada podataka. Središnja lovna evidencija se sastoji od baze podataka, smještene u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva s arhivskim, povijesnim i aktualnim podacima, programske opreme, računalnih i komunikacijskih uređaja, korisničke aplikacije, prateće dokumentacije, propisanih postupaka i procedura za njezin kontinuirani i ispravni rad.

Zakonom o zaštiti životinja se uređuju odgovornost, obveze i dužnosti fizičkih i pravnih osoba radi zaštite životinja, uključujući i zaštitu divljih životinja u prirodi. Odredbama članka 64. ovog Zakona zabranjene su radnje kojima se divlje životinje u prirodi izlažu mučenju ili se trajnije onemogućavaju u obavljanju fizioloških funkcija i to onemogućavanjem pristupa vodi i drugim dijelovima staništa bitnim za opstanak vrste ograđivanjem, onečišćenjem, tjeranjem, uništavanje staništa, unošenjem stranih životinjskih vrsta u stanište, hvatanjem živih životinja ili usmrćivanjem životinja na način koji uzrokuje trajnije patnje, osim ako je to iznimno opravdano znanstvenim istraživanjima i radi pomaganja određenoj populaciji.

Novčanom kaznom od 30.000,00 do 50.000,00 kn kaznit će se za prekršaj pravna osoba, odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kn, a fizička osoba novčanom kaznom od 5.000,00 do 15.000,00 kn ako postupa s divljim životinjama u prirodi protivno odredbama članka 64. Zakona o zaštiti životinja.

Zakonom o veterinarstvu uređuje se zaštita zdravlja životinja. Goveda, ovce, koze, svinje i kopitari podliježu obveznom označavanju. Posjednik životinja odgovoran je da su životinje propisanim načinom označene i registrirane te snosi troškove označavanja. Svi psi moraju biti označeni na propisani način te moraju biti upisani u upisnik pasa, a posjednik mora posjedovati propisanu ispravu o upisu i cijepljenju psa protiv bjesnoće. Ministarstvo nadležno za poslove veterinarstva donijelo je Pravilnik o označavanju pasa (N.N. br. 162/03, 114/04 i 26/05) kojim se propisuje način označavanja pasa, oblik obvezne oznake za pse te sadržaj i oblik upisnika pasa. Propisano je da psi mogu biti označeni na dva načina: mikročipom (svi psi oštenjeni nakon 1. listopada 2004.) i markicom (psi oštenjeni prije 1. listopada 2004.). Posjednici koji to žele mogu mikročipom označiti i pse koji podliježu obveznom označavanju markicom pa u tom slučaju označavanje markicom nije potrebno. Svi označeni psi moraju biti upisani u upisnik pasa.

Zakonom o stočarstvu uređuje se niz pitanja vezanih uz uzgoj domaćih životinja, uključujući uzgoj i proizvodnju uzgojno valjanih životinja. Stvaranje uzgojno valjanih životinja provodi se prema uzgojnim programima. Ovakve životinje moraju biti trajno obilježene i uvedene u središnji popis matičnih grla. Upisnik uzgajivača uzgojno valjanih životinja vodi ovlaštena ustanova ili središnji savez uzgajivača.

Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu uređuje se vrsta i visina novčanih poticaja i naknada, utvrđuju se područja na kojima se pojedini poticaji ostvaruju u povećanom iznosu (strateška područja), određuju se korisnici prava te način osiguranja i njihova iskorištavanja. Sredstva za novčani poticaj i naknadu osiguravaju se u državnom proračunu. Pravo na novčani poticaj i potporu imaju fizičke i pravne osobe koje obavljaju djelatnosti poljoprivrede i ribarstva te provode uzgojno-selekcijske mjere u stočarstvu i zdravstvenu zaštitu mlijeka, s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj, tj. koji proizvode za tržište ili daju uslugu na tržištu Republike Hrvatske.

Galerija trenutno nema slika