Srpanj 2004. - Sudionici radionica se usuglasili oko Nacrta Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj

Na posljednjoj radionici \"Izrada Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj\", održanoj u lipnju ove godine u Baškim Oštarijama, sudionici radionica su se usuglasili oko Nacrta Plana upravljanja vukom u Hrvatskoj. Podsjećamo da je u okviru projekta od početka 2003. godine održano ukupno šest radionica, uz tri održane prije projekta. Na radionicama su sudjelovali predstavnici svih interesnih skupina. Nacrt Plana potvrdilo je i Povjerenstvo za praćenje populacija velikih zvijeri, a dokument je krajem srpnja proslijeđen na usvajanje u Ministarstvo kulture. Očekuje se da će Plan biti usvojen ove jeseni, kako bi njegova provedba započela u 2005. godini. Cjelokupni tekst Plana objavit ćemo na web stranicama, nakon što ga nadležno Ministarstvo službeno usvoji. Ovom prilikom, donosimo samo sažetak Plana.

Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj


Sažetak


Plan upravljanja vukom u Hrvatskoj je dokument koji daje upute o aktivnostima koje je potrebno provesti kako bi se osiguralo dugoročno učuvanje ove vrste u što skladnijem suživotu s ljudima.
Plan se sastoji iz dvije osnovne cjeline; Osnove za stvaranje Plana upravljanja i samog operativnog Plana upravljanja vukom. U prvom je dijelu detaljno prikazano stanje populacije vuka u Hrvatskoj i svi čimbenici koji utječu na ovu populaciju. Na temelju ovih podataka, izrađen je Plan upravljanja, kojim su predložene odgovarajuće aktivnosti, podijeljene u nekoliko tematskih cjelina:

1. Istraživanje i praćenje
2. Očuvanje staništa
3. Lovstvo
4. Stočarstvo
5. Zahvati u populaciju vuka
6. Edukacija i informiranje
7. Sudjelovanje javnosti u odlučivanju
8. Turizam
9. Suradnja sa susjedima
10. Provedba Plana
11. Revizija Plana
12. Financiranje Plana

Jedna od osnovnih aktivnosti u okviru istraživanja i praćenja jest uspostava nacionalnog sustava za praćenje populacije vuka, koji uključuje prikupljanje podataka o vukovima (telemetrijskim praćenjem i analizom smrtnosti) te praćenje populacije plijena.
Plan također predlaže mjere za očuvanje cjelovitosti i kvalitete staništa vuka. Ove mjere uključuju izbjegavanje gradnja koje uzrokuju fragmentiranje staništa, izgradnju prijelaza za životinje; održavanje postojećeg prostornog odnosa šuma, livada i poljodjelskih površina; praćenje kvalitete staništa; prostorno planiranje koje vodi računa o prisutnosti vuka; preborni način gospodarenja šumama te sprječavanje unošenja alohtonih vrsta u staništa.
Kako bi se uspostavila ravnoteža između očuvanja ove vrste i gospodarskog interesa, Plan predlaže niz mjera čiji je cilj usklađivanje postojećih lovno-gospodarskih osnova s očuvanjem vuka i drugih zaštićenih predatora. Ove mjere uključuju uračunavanje prisutnosti vuka pri određivanju koncesija, uspostavu sistema praćenja divljači, povećanje populacije divljači i znanstveno ustanovljenu objektivnu procjenu utjecaja vuka na divljač. Poseban naglasak je stavljen i na suzbijanje ilegalnog ubijanja divljači i vuka i uvođenje strogih kaznenih mjera i povećanje odgovornosti u takvim slučajevima.
U cjelini koja se odnosi na stočarstvo predložene su mjere kojima bi se usmjerilo gospodarenje stokom i povećala učinkovitost čuvanja stoke, završila evidencija stoke u Hrvatskoj i poboljšao postojeći sustav kompenzacije štete. Pritom je stavljen naglasak na nastavak programa donacije stočara, kao pomoć u čuvanju stoke od napada vukova, redovitiju i bržu isplatu odštete, unaprjeđenje rada vještaka te revidiranje postojećih Uputa u postupku utvrđivanja štete od zaštićenih predatora s pripadajućim cjenikom. Predložene su i mjere za bolju organiziranost stočara, rješavanje problema divljih i napuštenih pasa te suzbijanje ilegalnog odlaganja klaoničkog otpada.
Posebna tematska cjelina odnosi se na moguće zahvate u populaciju vuka, pod uvjetom da takve mjere ne ugroze stabilnost populacije i da se provodi na selektivnoj osnovi.
Zahvat u populaciju vuka se dopušta u slučajevima velikih šteta na stoci, neprihvatljivog utjecaja na divljač, ugrožavanja ljudi i zaraznih bolesti. Kvote predlaže Povjerenstvo za praćenje populacija velikih zvijeri, a određuju se jednom godišnje (krajem kalendarske godine) i to na regionalnoj osnovi (Gorski kotar, Lika i Dalmacija), a u kvotu ulaze regionalne kvote, hitne intervencije, stradanja u prometu i ostala smrtnost. Za određivanje kvota uzima se u obzir i socijalno nosivi kapacitet te da se nakon prvih 6 mjeseci provodi analiza stanja te se sukladno tome može povećati ili smanjiti planirani zahvat. Metoda zahvata je odstrjel, koji je dopušten samo izvan vremena reprodukcije. Odstrjel provodi lokalni ovlaštenik prava lova u suradnji s lokalnim koordinatorima te se o svakom zahvatu izrađuje detaljan zapisnik. U slučaju bjesnoće, napada na ljude i drugih devijatnih ponašanja, dopuštene su izvan planiranog godišnjeg zahvata i hitne intervencije, za koje treba izraditi plan postupanja. Tijela vukova se koriste prvenstveno za znanstvene svrhe.
Za kontrolu procesa određivanja i provedbe zahvata osniva se šire Povjerenstvo u kojima su predstavnici svih interesnih skupina i koje se sastaje jednom godišnje.
U sklopu edukacije i informiranje, potrebno je nastaviti edukativnu i informativnu kampanju, kako bi se povećala razina znanja o ovoj vrsti i objektivno sagledala problematika zaštite vuka. Ove kampanje uključuju predavanja o vukovima, tiskanje publikacije, postavljanje izložbi te redovito informiranje javnosti putem konferencija za novinare i priopćenja. Također će se pratiti i razina znanja o vukovima u okviru istraživanja o stavovima o vuku.
Sudjelovanje javnosti u odlučivanju neposrednim uključivanjem ili praćenjem stavova, preduvjet je za kvalitetno odlučivanje u zaštiti i upravljanj vukovima u Hrvatskoj. Neposredno uključivanje primjenjeno je i prilikom izrade ovog Plana, putem zajedničkih radionica čiji je rezultat ovaj Plan.
Predložene su mjere za promicanje turizma, kao načina da se postigne i ekonomska korist od zaštite vukova. S tim u vezi, predložena je uspostava tematskog edukativno-informativnog centra za velike zvijeri i osmišljavanje odgovarajućih turističkih programa te izrada odgovarajućih suvenira.
U Planu je također istaknuta potreba za međunarodnom suradnjom i to prvenstveno sa susjednom Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom te su predloženi mogući načini ovakve suradnje. Bosni i Hercegovini tek slijedi potpisivanje Bernske konvencije, što će biti osnova za aktivniju zaštitu ove vrste, pri čemu Hrvatska može značajno pridonijeti na temelju svojih iskustava. Suradnja sa Slovenijom je već dijelom ostvarena prilikom izrade Plana, a predlaže se i redovito godišnje sastajanje stručnjaka i razmjena informacije te zajedničko provođenje aktivnosti koje su predviđene ovim Planom.
Za provedbu Plana prvenstveno je odgovorno Ministarstvo kulture, koje je nadležno za zaštitu prirode. Osim toga, za učinkovito provedbu Plana neophodno je sudjelovanje ministarstva nadležnih za gospodarenje divljači i stokom, odnosno Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva te Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, nadležno za prostorno planiranje. Osim toga u provedbu su uključene i nadležne inspekcijske službe, Državni zavod za zaštitu prirode, Povjerenstvo za praćenje populacija velikih zvijeri te sve ostale interesne skupine, koje su i surađivale u izradi Plana. Revizija Plana se provodi svake dvije godine, a kasnije prema potrebi.
Sredstva za provedbu Plana osiguravaju se iz proračunskih sredstava te po mogućnosti iz međunarodnih fondova te Fonda za zaštitu okoliša.

 

 

Galerija trenutno nema slika