17. rujna 2007. - Sastanak Povjerenstva za praćenje populacija velikih zvijeri

U ponedjeljak 17. rujna 2007. godine održan je sastanak sa temom "Stanje populacije vuka u 2007. godini i određivanje zahvata u populaciju". Sastanak je održan pri Ministarstvu kulture na kojem su uz članove Povjerenstva za praćenje populacije velikih zvijeri sudjelovali i predstavnici interesnih skupina. U svrhu pregleda stanja populacije vuka u 2007. godini, Državni zavod za zaštitu prirode izradio je i predstavio Izvješće o stanju populacije vuka u 2007. godini.

Osim glavne teme o stanju populacije vuka, u uvodnom su dijelu stručnjaci s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iznijeli nekoliko bitnih činjenica o stanju populacije risa u Hrvatskoj. Ovdje je potrebno istaknuti da su započeta intenzivnija istraživanja risa i to projektom "Prekogranična suradnja u upravljanju, zaštiti i istraživanju dinarske populacije risa" (DinaRis) u suradnji sa Slovenijom, a podaci koji će biti dobiveni pomoći će u očuvanju i koordiniranoj zaštiti malobrojne populacije ove vrste, te izradi zajedničke strategije upravljanja risom. Na temelju iznesenih podataka o malom broju jedinki ove vrste, Povjerenstvo je zaključilo kako se ne smije dopustiti zahvat u populaciju risa, jer bi to ozbiljno narušilo ionako loše stanje populacije.

Prema podacima iz Izvješća o stanju populacije vuka u 2007. godini, procijenjena brojnost populacije vuka kreće se od 180 do 230 jedinki, u prosjeku njih 205 raspoređenih u pedesetak čopora. Najveći broj jedinki procijenjen je na području Ličko-senjske županije, u prosjeku njih 57 raspoređenih u 11 čopora. Populacija je stabilna, a trend se razlikuje od regije do regije, pozitivan trend navode vještaci s područja Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, dok suprotno tome vještaci s područja Dalmacije (Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija) zbog znatnog smanjenja šteta na stoci smatraju da je i brojnost populacije vuka u padu.

\"\"

Podaci o štetama na stoci dobiveni su od Ministarstva kulture u obliku zapisnika o očevidu ovlaštenih vještaka za procjenu šteta na stoci, a odnose se na 2006. i dio 2007. godine (do 1. rujna). U 2006. godini zaprimljena su 1422, a u 2007. godini 493 zahtjeva za naknadu štete od predatora, od toga je u 93% slučajeva zaključeno da je štetu sigurno ili vjerojatno počinio vuk. Daleko najveći broj šteta dogodio se ponovo u Šibensko-kninskoj županiji, a općina s najviše prijavljenih šteta bila je kao i prošlih godina općina Unešić. Stoka koja je najviše stradavala prilikom napada vuka su bile ovce i koze.

\"\"

Što se tiče evidencije smrtnosti vukova, od 15. rujna 2006. do 15. rujna 2007. godine zabilježeno je stradavanje dvanaest jedinki vuka. Šest jedinki je nastradalo u prometu, četiri su sigurno ili vjerojatno odstrijeljene - dvije u sklopu zakonitog zahvata u populaciju, a dvije nezakonito, jedna je uginula od bjesnoće, dok se za jednu zbog dugog vremena od uginuća i raspadnutosti lešine uzrok smrti nije mogao utvrditi. Od sedam jedinki vuka čiji je odstrjel bio dopušten Rješenjem Ministarstva kulture od 14. rujna 2006. godine, a trebalo ga se realizirati u razdoblju od 1. listopada do 31. prosinca 2006., na području Gorskog kotara (2 jedinke), Like (2 jedinke) i Dalmacije (3 jedinke), odstrijeljene su i prijavljene samo dvije, obje na području Gorskog kotara.

Povjerenstvo za praćenje populacija velikih zvijeri na osnovu rezultata dugogodišnjeg praćenja populacije vuka i sadašnjeg stanja zaključilo je da populacija može podnijeti smrtnost od 10% jedinki, a da pritom njena stabilnost ne bude narušena. S obzirom na evidentiranu smrtnost u razdoblju od 15. rujna 2006. do 15. rujna 2007. te procijenjenu brojnost populacije, po prijedlogu Povjerenstava donesen je zaključak o dopuštenom izuzimanju ukupno 7 jedinki vuka iz populacije i to: 2 u Gorskom kotaru, 2 u Lici i 3 u Dalmaciji, raspored i broj jedinki jednak je kao i u 2006. godini. Legalan odstrjel na području Dalmacije obrazložen je time što na tom području vuk radi najveće štete na stoci, dok je na području Like i Gorskog kotara prisutan utjecaj na divljač, koji izaziva animozitet lovaca, što za posljedicu ima nezakonito ubijanje vuka. Prema službenim podacima odstrjel u Lici i Dalmaciji u 2006. godini nije ostvaren, navodi se više razloga zašto je to tako, a posebno se ističe prekratki vremenski period predviđen za provedbu zahvata. Stoga je prilikom revizije Plana upravljanja vukom odlučeno da će se period predviđen za provedbu zahvata produžiti za mjesec dana, odnosno da će trajati do 31. siječnja. Jedan od navedenih razloga za neizvršavanje zakonitog odstrjela je i prostorno ograničenje, pa će ove godine dozvole za odstrjel biti izdane županijskim lovački savezima, a ne pojedinačnim lovačkim društvima kakva je praksa bila do sada.

S obzirom da je velikim zvijerima potreban veliki životni prostor, te da mi direktno dijelimo naše populacije velikih zvijeri sa susjednim državama, Slovenijom i BiH potrebno je tim populacijama upravljati u cijelosti, a to će se postići usklađivanjem zakonodavstava i međudržavnom suradnjom. Brojnost populacije vuka u BiH je u porastu te se procjenjuje na nešto više od 600 jedinki, dok veličina populacije vuka u Sloveniji koja je stabilna i u laganom porastu iznosi njih 70-100.

Galerija trenutno nema slika